Zanimljivosti

Sat koji ne pokazuje koliko je sati

zanimljivosti | 14 April, 2008 15:13

Novi luksuzni sat švajcarske kompanije "Romen Žerom" ne pokazuje koliko je sati, već samo koje je doba - dan ili noć.

Sat, prikladno nazvan "Dan&Noć", prodaje se "kao alva", iako košta 300.000 dolara, prenosi Rojters. Moglo bi se reći da je to apsurdno, pošto vas pogled kroz prozor ne košta ništa, a takođe vam donosi informaciju o tome koje je doba dana.

"Vreme je najveći luksuz. Neke ankete su pokazale da ljudi uopšte ne gledaju na sat, kada žele da znaju koliko je vreme odmaklo." - rekao je predstavnik "Romen Žerom" na prestižnom Sajmu satova i nakita u Bazelu.

On je priznao da su skupi satovi "trofej", i da ljudi plaćaju neverovatne cene samo da bi se

njima hvalisali.

"Skup sat je trofej. Istina je da sat vredan devet dolara pokazuje isto vreme kao i onaj od pola miliona dolara. Ali, ljudi žele trofej kojim bi paradirali." - istakao je on.

Osnovana 2004, firma "Romen Žerom" proizvodi i sat "Titanik DNK", za koji morate izdvojiti 500.000 dolara.

Taj ručni časovnik napravljen je od čelika sa čuvenog broda koji je početkom 20. veka doživeo brodolom.

Ukoliko odlučite da se rastanete od pola miliona dolara kako biste paradirali ovim časovnikom koji predstavlja deo istorije, moraćete da se strpite. Rok isporuke iznosi dve i po godine.

Ko gleda na put?

zanimljivosti | 14 April, 2008 15:11

Jedan tajvanski pronalazač dizajnirao je bicikl dvosed koji se vozi "licem u lice", a koji bi uskoro mogao da se nađe u masovnoj proizvodnji.

Direktoru istraživačkog centra na univerzitetu "Daleki zapad" u Tainanu Čenu Jugangu trebalo je godinu dana da konstruiše ovaj bicikl, prenosi "Ananova.com".

"Kod tradicionalnog duplog bicikla vozač koji sedi pozadi može samo da vidi leđa svome suvozaču. Zapitao sam se kako bi izgledalo kada bi vozači bili okrenuti jedan prema drugom." - kaže Jugang.

Njegov novi bicikl može da se vozi u položaju "licem u lice", tradicionalnom "licem u leđa", pa čak i u položaju "leđa u leđa".

"Položaj "licem u lice" pogodan je za roditelja i dete, ili parove koji se "muvaju", dok položaj "leđa u leđa" nudi obojici vozača dobar pogled, a onaj ko je nazad može da oslobodi ruke kako bi fotografisao ili jeo keks." - kaže on.

Tajvanske kompanije već su izrazile interesovanje za ovaj bicikl, a pronalazač se nada da će se na ulicama pojaviti veoma brzo.

Čen kaže da je svoj izum patentirao u SAD, Nemačkoj, Japanu i Kini.

Milioniti A3 druge generacije

zanimljivosti | 14 April, 2008 15:10

http://img73.imageshack.us/img73/7462/001242il3.jpg

Audi je krajem marta proizveo milioniti primjerak druge generacije A3. Prodaja ovoga modela raste iz dana u dan, tako je 2007. godine prodato ukupno 230.000 primjeraka ili u prosjeku, preko 800 dnevno. Jubilarni model je Sportback varijanta, pogonjena dvolitarskim TDI agregatom. A3 se proizvodi u tvornici u Brusselsu, dok proizvodnja A3 kabrioleta starta ovih dana u mađarskoj tvornici Gyor.

Napravili auto na baterije

zanimljivosti | 14 April, 2008 15:08

http://img73.imageshack.us/img73/3848/001392aq9.jpg

MIKE BEAHM i njegov zet Matt Rowe iz Huntingtona svakodnevno su se suočavali s previsokim cijenama benzina. No, odlučili su to promijeniti. Njih su dvojica izumili automobil koji se umjesto benzinom koristi električnom energijom iz baterija.

Ford Festiva iz 1989. godine vrijedna oko 600 dolara koristila im je kao pokusni automobil jer, kako sami kažu, auto je trebao biti što manji i lakši.

Za pretvaranje automobila koji je vozio na benzin, a sada na baterije trebalo im je 4.250 dolara. "Ovaj novi sistem izvrsno funkcionira. Ni sama pretvorba nije nam zadavala previše muke", kazao je Beaham za Daily Mail.

Automobilu je potrebno 6 baterija od 12 volti kako bi mogao voziti, te još jedna dodatna kojom se pokreću auto-radio, svjetla i žmigavci. Na samom početku, kada su tek sastavili ovaj automobil, sve baterije nalazile su se u zadnjem dijelu automobila, ali kako je to otežavalo vožnju, dvije baterije prebacili su u prednji dio.

"Jedino što ovaj automobil nema je grijanje i hlađenje, ali i to nije toliki problem kada znamo da više nikada nećemo morati potrošiti ništa za benzin", kazao je Rowe.

Baterije se također mogu izvaditi i puniti, a za potpuno pune baterije potrebno je oko četiri sata. Kada se jednom napune, auto može priječi oko 24 kilometra najvećom brzinom od 70-ak kilometara na sat.

"Ograničeni smo brzinom i duljinom puta, ali za odlazak na posao ili u kupovinu, ovaj auto je dobar",rekao je Beahm.

Kao svoj slijedeći pothvat, ovaj duo planira pretvoriti Ford Range Rover da se koristi istim "gorivom", ali planiraju poraditi i na brzini i kilometraži.

Kao motivaciju ističu znatnu uštedu novca, ali i želju da sebe i druge oslobode konstantne kupovine inozemnog goriva.

Cecu će 'progutat mrak' ako nastupi u Sarajevu?!

zanimljivosti | 14 April, 2008 15:07

Najava sarajevskog koncerta Svetlane Ražnatović Cece, kraljice srbijanske estrade i udovice zločinca Željka Ražnatovića-Arkana, izazvala je pravu medijsku buru u susjednoj Bosni i Hercegovini.

http://img359.imageshack.us/img359/3905/001548uz9.jpg

Nakon što je informacija o gostovanju popularne folk-pjevačice objavljena u jednom tjedniku, u većini gradova Federacije BiH osvanuli su leci koji pozivaju na kažnjavanje svih onih koji pokušaju organizirati Cecin koncert u Sarajevu, javlja Kurir.

Na lecima se navodno prijeti i smrću jer piše da će Cecu, ako stupi na bosansko tlo, 'progutati mrak'. Cecin koncert u Sarajevu pokušava organizirati tvrtka Zilko Sound iz Zenice.

'Radimo financijsku konstrukciju i razmatramo koliko bi bilo sigurno dovesti Cecu u Bosnu. Idući tjedan putujem u Beograd, pokušat ću preko zajedničkih prijatelja dogovoriti sastanak s Cecom i tada ću joj iznijeti svoju ponudu. Ako je ona prihvati, krećemo u realizaciju', kaže Eldar Omerović, suvlasnik agencije.

Svoje negodovanje zbog mogućeg koncerta udovice ratnog zločinca Arkana izrazila je i nevladina organizacija Majke Srebrenice, koja tvrdi da se ne želi miješati u politiku.

'Izvan svake pameti je očekivati da netko organizira koncert žene jednog od najvećih zlikovaca na Balkanu. Protivim se tome i smatram da nikada nitko neće moći dovesti tu 'pevaljku' u Bosnu', rekao je Almir Hadžić, jedan od glasnogovornika spomenute organizacije.

Bivši dečko maloljetnicu ucjenjuje snimkom seksa u troje

zanimljivosti | 14 April, 2008 15:05

Novoj TV javila se maloljetna djevojka kojoj se zbog, kako sama kaže, nepromišljenosti i lakovjernosti, život pretvorio u noćnu moru jer se snimala tijekom spolnog odnosa. Željela je s nama podijeliti svoju priču i upozoriti sve mlade koji bi se mogli naći u sličnoj situaciji da ne čine isto što i ona.

NAJVEĆI POKUS NA SVIJETU: KRAJ FIZIKE ILI KRAJ SVIJETA

zanimljivosti | 14 April, 2008 14:57

Ovo je najveći i najsnažniji mikroskop na svijetu – kaže za uređaj dug 21 metar, promjera 16 metara i težak ukupno 12,5 tisuća tona, smješten na dubini od sto metara pod zemljom, prof. dr. Daniel Denegri dok se dizalom spuštamo u njegovu galeriju. Mikroskop? Naprava je mnogo snažnija i od nanoskopa kojima se skeniraju molekularni krajolici, pa bi se mogla zvati femtoskop.

Kompaktni muonski solenoid (CMS) detektor je kojim se želi zaviriti u najsitnije čestice materije. Doktor Denegri već 20 godina živi i radi u Europskom centru za nuklearna istraživanja (CERN) zbog pokusa koji treba početi za mjesec, dva.

Za to vrijeme koncipiran je i naporima osamdesetak zemalja svijeta na visoravni iznad Ženeve izgrađen aparat za najkompliciraniji i najambiciozniji nuklearni pokus u povijesti čovječanstva, Veliki sudarač hadrona (LHC).

U špilji Jamesa Bonda
Podzemna komora detektora CMS, ma koliko si netko unaprijed glavu napunio brojkama o uređaju, šokira prostranošću, a istodobno tjeskobnošću; koliko je tu nagurano tehnike! Špilje i šuplji vulkani ingenioznih negativaca iz filmova o Jamesu Bondu u usporedbi s onim što gledamo djeluju diletantski: gradila ih je mašta pripovjedača. Ovdje svaki zavrtanj ima smisla.

– Fantastično je zapravo s koliko su poleta sve države stale iza svojih znanstvenika još dok smo smišljali što želimo izmjeriti i kako da to učinimo – prisjeća se profesor dr. Daniel Denegri. – Ovdje nije bilo političkog nadmetanja i podvaljivanja. Jednako su nam dobrodošle platforme, ograde i stube koje su izgradili u brodogradilištu u Engleskoj, a podnožja jarmova detektora u Pakistanu i Kini. Projektirana su u Njemačkoj, željezo je rezano u Sankt Peterburgu, a spojnice mehaničke strukture izrađene su u Češkoj.

Najsuptilniji supraprovodljivi dijelovi koji moraju besprijekorno raditi u zrakopraznom prostoru deset puta rjeđem nego na površini Mjeseca pri temperaturi blizu apsolutne ništice projektirani su i prototipovi su izrađeni u CERN-u. Sastavni dijelovi proizvedeni su u Francuskoj, Njemačkoj, Italiji, Americi, Japanu…

Svi koji su pridonijeli nekim rješenjem, materijalom ili tehnologijom sada već profitiraju – kaže dr. Denegri. Nimalo beznačajan doprinos je i našega Končara koji je izradio napojnice najvećega magneta na svijetu za što je dobio godišnje priznanje CMS-a. Pomišljamo i da ovoga pokusa ne bilo bez Teslinih izuma…

Zanimljiva je gradnja 1500 tona teškog bakrenog cilindra hadronskog kalorimetra. Morao je biti iz masivnoga bakra. Odakle im toliko? Javio se kolega znanstvenik Rus koji je znao za brdo odbačenih čahura granata za brodske topove crnomorske flote. Cilindar je lijevan u Rusiji, na mikronske je mjere izrezan u Španjolskoj. Mjerne su mu elemente doradili u Ukrajini, a optičkim ga provodnicima opremili u SAD-u.

Dr. Daniel Denegri

Za slojeve kristalnog elektrokalorimetra fizičari su znali kakve osobine mora imati kristal, ali postoji li takav? Jedan je fizičar specijalist za scintilacijske kristale znao. Kristalno staklo iz volfram-olova koje je predložio odgovaralo je, ali je bilo iznimno rijetko – ukupno dva kubična centimetra na svijetu.

Čarobni kristali
Danas ga je, proizvedenog uglavnom u Bogorodijsku u Rusiji i malo u Kini, u CMS ugrađeno 11 prostornih metara! U čeličnim jarmovima detektora u obliku kotača promjera 17 metara ugrađena je 71 tisuća tih prizmi iz stakla specifičnoj težine veće od čelika. CMS je samo jedna od dviju glavnih postaja na suprotnim stranama 27 kilometara dugog supraprovodljivog magnetnog prstena u kojemu se pod velikim energijama ubrzavaju paketi protona da bi se promatralo njihovo sudaranje.

CMS kod sela Cessyja u Francuskoj, a detektor ATLAS u samom kampusu instituta u Meyrinu je sa švicarske strane. Goleme se energije troše da bi se paketi snopova protona sudarali, a snažna magnetna polja detektora raspoređivala i bilježila putanje čestica iz takvih sudara. Koliko struje troše?

– Naš “stari”, superprotonski sinkrotron u CERN-u kroz kružnu cijev dugu “samo” dva kilometra čestice nabija snagom do 450 GeV. Struje potroši koliko i cijela Ženeva. Višestruko veći i snažniji LHC, unatoč redu veličine snažnije energiziranim česticama, trošit će trećinu energije manje zahvaljujući novim materijalima, izolatorima i ponajprije rashladnim tehnologijama koje vodiče rashlađuju do supraprovodljivosti sa znatno manje gubitaka i velikim uštedama na električnim vodovima.

Dan otvorenih vrata u CERN-u Pazilo se na svaki cent, ali su se znanstvenici stalno dovijali tehnološkim rješenjima po kojima štednja ne bi ugrozila ciljeve pokusa ili kompromitirala ono što se ovim golemim naporom želi postići. Usput smo otkrili mnoštvo rješenja koja će, dakako, komercijalno iskorištavati tvrtke suradnici CERN-a.

Hoće li biti smak svijeta?
Sve dogodovštine, prilike i neprilike gradnje LHC-a i njegovih mjernih mjesta dr. Denegri mediteranski sočno “podebljava”: – Uređaj smo počeli graditi otprilike kad su Francuzi počeli graditi nuklearni nosač aviona “Charles de Gaulle”. Otprilike nam je pretpostavljena cijena gradnje bila ista, a zajedno smo ga nekako i završili. Naravno, probili smo rokove i mi i oni, a i troškove. Mi za trećinu, a oni triput.

Što je sa sigurnošću, pitamo. Ovo je ipak sam rub znanosti, a mnogo je toga “s druge strane”. Može li se nešto oteti kontroli? – Svi ugrađeni materijali temeljito su nezavisno testirani. Oni koji nisu prošli vraćani su na doradu. Ipak, neki dan na Retoromanskom radiju odgovarao sam na besmislena pitanja o propasti svijeta. Neki pretpostavljaju da bi ga mogao uzrokovati ovaj uređaj. Malo ih zna da naša akceleratorska cijev nije ukopana toliko pod zemlju zbog zaštite od zračenja, nego zato da je postavimo na stabilnu kamenu podlogu koja se neće slijegati.

Moglo bi biti i bitno pliće kad nam ne bi u desetinku milimetra bilo važno da članci magnetskih cijevi, koje u krug svijaju protonske snopove, ostanu nepomični. Odstupanje može napraviti štetu jer svaki članak stoji milijun dolara!

Koliko je tužba ozbiljna
Nisu li sumnjičava pitanja potaknuta zapravo vijestima o tužbi koju su 22. ožujka protiv Fermilaba i CERN-a podigli fizičari Walter Wagner i Luis Sancho tražeći da Nacionalna zaklada za znanost, američko Ministarstvo energije, Fermilab iz Illinoisa i CERN odmah obustave pokuse na LHC-u? Tvrde da se u uređaju mogu pokrenuti procesi koji mogu izazvati smak svijeta.

Traže da se o tome javno progovori. Tvrde da bi, ako se proizvedu, sićušne crne rupe mogle progutati svijet. A ako se proizvedu protoni koji se kao i poznati sastoje od gornjih i donjih kvarkova, ali u sebi sadrže i tzv. stranu tvar, kao stabilniji od protona iz našeg materijalnoga svijeta, bi li mogli potpuno promijeniti prirodu svijeta? U ponedjeljak, 26. ožujka, okružna sutkinja na Havajima Helen Gillmor prihvatila je tužbeni zahtjev i proslijedila ga sucu Kevinu S. C. Changu koji je prvo ročište sazvao za 16. lipnja.

Predmet proučava havajski pomoćnik državnoga odvjetnika Derrick Watson koji na ročište ne bi smio doći nepripremljen… Čini se, ozbiljan pravni posao? – pitamo profesora Denegrija. – Gospodin Wagner je sličan podnesak imao i 1994. zbog Relativističkog sudarača teških iona iz Brookhavena u Uptonu, država New York – prepoznaje “mušteriju” dr. Denegri.

Uređaj radi od 2000. godine i uz njegovu se pomoć prilično prodrlo u dosad nepoznate osobine tvari, vremena i prostora, ali se ni izdaleka nije dogodilo ništa rizično, tumači dr. Denegri. U CERN-u će se doista, kao nikad u povijesti svemira, simulirati uvjeti koji su vladali u milijuntinki prve milijuntinke sekunde od trenutka stvaranja svemira, kako kažu jedni, ili početka Velikoga praska, kako kažu drugi. Prvi put umjetno i prvi put od početaka postojanja prije 12 milijardi godina.

– U simuliranje takvoga stanja ulažemo goleme energije da bismo iz sudara protona dobili tek nekoliko vrlo kratko živućih čestica koje moraju postojati jer tako kažu teorijske analize, a mi ćemo ih spremno uhvatiti i analizirati njihovu prirodu. Nema drugoga načina da to učinimo, a moramo da bi znanost mogla dalje.

Što je sa stranom tvari i opasnosti od monopolnih magneta, čestica koje nemaju dva pola, sjever i jug, nego samo jedan. Sumnja se da bi one mogle započeti atome lančano pretvarati u neki drugi oblik tvari? – Teorijski, fizika čestice strane tvari i jednopolnih magnetnih čestica predviđa, ali nigdje u svemiru nije uočen proces koji bi upućivao da takve čestice doista i postoje. Svim drugim poznatim česticama ionako nas stalno bombardira svemirsko zračenje.

A u svemiru se događaju razmjene vrlo velikih energija i vrlo violentni procesi, razmjerima neusporedivi s našim sićušnim pokusom. Pokusom su i one, dakako, stavljene na kušnju kao i mnoge druge, mnogo dublje. Ovim naporom znanosti želimo omogućiti da ispravne produbi, neispravne odbaci te spokojno nastavi dalje istraživati.

Higgs i crne rupe
A što je s predviđenim crnim rupama fentometarskih dimenzija? Kritičari tvrde da bi se one, izmaknu li nadzoru, počele grupirati i okrupnjavati te bi usisale materijalni svijet. – Jedan je od ciljeva pokusa na LHC-u da se otkrije postoji li i Higgsov bozon, pretpostavljena pojava koja ima masu, ali u njezinu središtu nema čestice. Bila bi velika stvar da Higgsov bozon otkrijemo i izmjerimo kako se ponaša jer bismo došli sasvim blizu počela tvari.

Crne rupe su kao i Higgsov bozon kratkotrajuća iščezavajuća stanja. Ja bih osobno više volio da otkrijemo male crne rupe. Sam Higgsov bozon uputio bi da postoje još sitnije čestice i još raniji procesi koje treba istražiti, a ako bi se pojavile crne rupe, znali bismo da smo došli na sam kraj – rekao nam je profesor doktor Daniel Denegri

Sat koji ne pokazuje koliko je sati

Ko gleda na put?

Milioniti A3 druge generacije

Napravili auto na baterije

Cecu će 'progutat mrak' ako nastupi u Sarajevu?!

Bivši dečko maloljetnicu ucjenjuje snimkom seksa u troje

NAJVEĆI POKUS NA SVIJETU: KRAJ FIZIKE ILI KRAJ SVIJETA

Meni

Pretraži

Kalendar

Najnovije...

Kategorije

Sindikat