Najvjerovatnije nismo sami u svemiru
zanimljivosti | 25 April, 2008 19:16
Jedan od najzanimljivijih astrofizičara Stephen Hawking bavi se stalnim
pitanjem

"Jesmo li sami u svemiru", na što sam i daje odgovor kako
najvjerojatnije nismo, a na 50-oj godišnjici NASA-e naveo je neke svoje
teorije.
Ako postoji život igdje u svemiru, Hawking se pita zašto još nismo
"naletjeli" na nekakve izvanzemaljske signale. Predavanje o
izvanzemaljskom životu Hawking je održao na Sveučilištu "George
Washington" povodom 50. godišnjice NASA-e gdje je naveo mogućnosti
postojanja izvanzemaljskog života koji je još uvijek naša nepoznanica.
Hawking je razvio tri teorije, ili život drugdje ne postoji, ili možda
postoje inteligentna bića koji još uvijek nisu dovoljno razvijena za
slanje ikakvih signala u svemir, a kada to postane bit će i dovoljno
inteligentan za razvoj nuklearnog oružja.
No treća teorija, kojoj se priklonio i sam Hawking, jest ta da je
"primitivan oblik života vrlo čest, no onaj inteligentan vrlo rijedak"
te nadodao kako "se inteligentan oblik života tek treba pojaviti na
Zemlji".
Brige oko izvanzemaljaca i otmicama koje su ideje nekakvih "čudaka" ne
trebaju biti predmet našeg razmišljanja jer nisu utemeljene, međutim
kako izvanzemaljski život najvjerojatnije ima različit DNK od nas
Hawking je upozorio: "Budite na oprezu ako susretnete izvanzemaljsko
biće jer bi se mogli zaraziti bolešću kakva bi bila fatalna za naš
oblik života".
Stephen William Hawking, unatoč teškoj bolesti amiotrofične lateralne
skleroze i dobi od 66 godina, vrlo uspješno komunicira preko svog
računala i aktivno se bavi crnim rupama i teorijskom astronomijom.
Računarski sistemi sve više na meti organiziranog kriminala
zanimljivosti | 25 April, 2008 19:10
Računarski kriminal je u porastu u cijelom svijetu i sigurno je da ovaj
trend ne zaobilazi ni BiH, rečeno je danas u Sarajevu na otvaraju
radionice o zakonodavnoj pomoći u suzbijanju internet-kriminala.
Ovaj seminar je organiziralo Vijeće Evrope za bh. policijske
službenike, suce i tužitelje i sve uposlene u agencijama za provedbu
zakona i pravosudnim organima.
Cilj je da se ostvari uvid u zakonodavstvo koje se odnosi na suzbijanje
ovog vida kriminala u našoj zemlji, te njegovu usklađenost s
Konvencijom Vijeća Evrope za borbu protiv kibernetičkog kriminala.
Ovu konvenciju, koja predstavlja jedini obavezujući međunarodni ugovor
u borbi protiv računarskog kriminala, BiH je potpisala 2005. godine, a
ratificirala godinu dana kasnije.
Zamjenik ministra sigurnosti BiH Mijo Krešić ustvrdio je da je BiH
ispunila dio obaveza iz Konvencije Vijeća Evrope, tako što je u
entitetske krivične zakone i zakon Distrikta Brčko uvrstila neke od
novih krivičnih djela u ovoj oblasti.
Ipak, nisu sva krivična djela iz ove oblasti pokrivena ovim zakonima,
istaknuo je zamjenik ministra Krešić, dodajući da su današnji
računarski sistemi sve više meta visokosofisticiranog kršenja zakona.
On je stoga ukazao na značaj razvijanja kvalitetnih nacionalnih
zakonodavstava, pravnih sistema i adekvatne međunarodne saradnje u
borbi protiv ovog vida kriminala.

Specijalna predstavnica generalnog sekretara Vijeća Evrope i šefica
Ureda Vijeća Evrope u Sarajevu Caroline Ravaud konstatirala je da
organizirani kriminal sve više koristi ranjivost informacionih
tehnologija i tako usmjerava svoje kriminalne aktivnosti.
Ravaud ističe da je Konvencija Vijeća Evrope, koja je stupila na snagu
2004. godine, prvi multilateralni instrument u svijetu o borbi protiv
kibernetičkog kriminala. Ovaj dokument zahtijeva od država potpisnica
da donesu odgovarajuće zakone i omoguće svojim agencijama za provedbu
zakona gonjenje i kažnjavanje počinilaca.
Kako je rečeno, za Vijeće Evrope je već nekoliko godina borba protiv
računarskog kriminala jedan od glavnih prioriteta, a očekivanja su da
će to postati jedno od glavnih pitanja i za relevantne organe BiH.
Počele padati cijene Iphonea
zanimljivosti | 25 April, 2008 19:00
Analitičari smatraju da će drugi operateri slijediti njemačku kompaniju...
Njemački operater mobilne telefonije T-Mobile ponudio je svojim
korisnicima nekoliko načina da uz ugovor nabave popularni Appleov
iPhone. Najniža cijena koju treba platiti za iPhone iznosi 99 eura.

Ponuđena su tri paketa u kojima se nalazi model iPhonea sa flash diskom
kapaciteta 8 GB. Niti jedan od paketa ne uključuje model iPhonea
kapaciteta 16 GB, koji u Njemačkoj košta 499 eura.
Analitičari smatraju da će najnovija odluka kompanije T-Mobile možda
uzburkati evropsko tržište mobilne telefonije i izazvati slične poteze
drugih operatera, prije svega kompanija O2 i Orange.
Poznati je stav korisnika da je cijena iPhonea previsoka te da su kvalitetni mobiteli drugih proizvođača mnogo jeftiniji.